
Ekologija


Zakoni, okoliš, zdravlje
Ovdje ćete naći odgovore na sva pitanja koja se tiču invazivnosti puževa, zdravlja, rizika po okoliš i pravnog statusa divovskih afričkih puževa.
Zakonodavstvo

Na razini Hrvatske:
Za vlasništo i zakonit posjed puža iz PužoSfere dobivate svu potrebnu dokumentaciju kada ga kupite.
Naime, sukladno članku 9. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18 i 14/19), bez dozvole Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske, nije dopušteno uvođenje stranih vrsta u prirodu i/ili ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju.
Iako se divovski afrički puževi se ne nalaze na „crnoj listi“ (popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u RH), nisu niti na „bijeloj listi“ (popisu stranih vrsta čije stavljanje na tržište i/ili uzgoj u kontroliranim uvjetima i/ili uvođenje u prirodu ne predstavlja ekološki rizik u RH.
Pravilnik o crnoj i bijeloj listi stranih vrsta (NN 13/24)
Iz tog razloga je potrebno dokazati njegovo zakonito porijeklo i povtrdu da ne predstavlja ekološki rizik. Za zakonito stavljanje ovih vrsta na tržište i njihov uzgoj u kontroliranim uvjetima potrebno je odgovarajuće dopuštenje Ministarstva.
U tome vas pokriva PužoSfera:
Ishodili smo Rješenja za “uzgoj u kontroliranim uvjetima i stavljanje na tržište” za puževe koje prodajemo, od nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske, čime smo zadovoljili uvjet iz članka 9. navedenog Zakona, kao i, u pogledu kupca, članak 47. prekršajnih odredbi tog Zakona.
Navedene vrste su klasificirane kao strane vrste koje prirodno ne obitavaju na području RH. Kupac od PužoSfere uz kupljenog puža dobiva dokumentaciju kojom može dokazati njegovo zakonito porijeklo i usklađenost sa zakonom.

Na razini EU:
Iako redovito navođeni kao invazivna vrsta, niti jedna vrsta divovskog afričkog kopnenog puža nije na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji:
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1141 оd 13. srpnja 2016., tzv. „Unijin popis“
Nadalje, nijedna vrsta divovskih afričkih kopnenih puževa nije navedena niti u prilozima Uredbe koja (između ostalog) normira ekološki rizik određene vrste prilikom trgovine životinjama:
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima
Više o razlozima za to pročitajte malo niže, u poglavlju o invazivnosti.
Stoga ih EU ne zabranjuje, štoviše, neke države (poput sada izašle V.Britanije) imaju dugu tradiciju držanja ovih kućnih ljubimaca.

Kliknite na pravni članak na Forumu, koji detaljnije obrađuje gore napisano.
…a ukoliko i dalje imate pitanja, pišite nam na:
Važno je znati…
…da, sukladno članku 9. stavku 4. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18 i 14/19):
„posjednik strane vrste dužan je spriječiti bijeg i/ili svako neovlašteno uvođenje strane vrste u prirodu te je odgovoran za štetu koju prouzroči ako do toga dođe, kao i za troškove njezina uklanjanja iz prirode i troškove obnove, po načelu objektivne odgovornosti“.

Pročitajte više o ovome u megaČlanku Puža Mudrice. Ne brinite, ovo zvuči gore nego što jest.
Kako to – piše odmah dolje ispod, pod “Invazivnost”
Invazivnost
Pojedine vrste divovskih afričkih kopnenih puževa imaju izražen invazivni potencijal i u nekim su toplijim i vlažnijim dijelovima svijeta postale ozbiljan problem. To se, međutim, ne može automatski primijeniti na svaku vrstu iz te skupine. Za naše podneblje nisu opasni zbog naše klime.
Iz tog razloga se ne nalaze na listama opasnih i zabranjenih invazivnih vrsta niti u RH, niti na području EU, kako smo već rekli u prethodnom poglavlju.
No hrvatsko zakonodavstvo ih ne smatra sasvim bezazlenima, iz razloga što su strana vrsta koja prirodno ne obitava na području Hrvatske, pa ih je zakon svrstao u “sivo” područje – nisu zabranjeni, ali niti dopušteni.
Što to znači?
Znači da je za njih bilo potrebno utvrditi, od strane Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, da ne predstavljaju ekološki rizik za okoliš i vrste u njemu, što je PužoSfera i učinila putem već navedenih Rješenja od tog Ministarstva. Za naše vrste Achatina achatina i Archachatina marginata u Republici Hrvatskoj nadležno je Ministarstvo, na temelju procjene ekološkog rizika, utvrdilo uvjete pod kojima je dopušten njihov uzgoj i stavljanje na tržište. Njihova sposobnost preživljavanja i eventualnog uspostavljanja populacija značajno ovisi o kombinaciji temperature, vlage, dostupnosti hrane, skloništa i drugih ekoloških čimbenika.
Ali zašto ne predstavljaju ekološki rizik?
Zbog naše klime. Temperature koje im prirodno odgovaraju bitno su iznad/ispod onoga što hrvatska klima dugoročno pruža. Osjetljivi su na velike vrućine, i još više na hladnoće – s time da za naše vrste Achatina Achatina i Archachatina Marginata „jako hladno“ znači već ispod 20-ak stupnjeva, a ubojito hladno ispod 10-ak. Postoje vrste koje su nešto (par stupnjeva) otpornije, kao Lissachatina fulica, no ni one ne podnose zimske temperature, a ljetne vrućine preko 30 jednako teško. Uz to trebaju i ogromnu i konstantnu vlažnost.
Divovski puž je vrsta kojoj trebaju kontinuirano vlažni i topli uvjeti bez većih oscilacija tijekom godine u vlazi i temperaturi, kako bi preživjeli i razmnožili se. U divljini na području Balkana – nemaju mnogo šanse.
Zdravlje
Sigurno ste naišli na članke o opasnim divovskim puževima ljubimcima, koje šire zaraze. Istina je, ipak, malo drugačija.
Puževi koji nisu sakupljeni u divljini, nego uzgojeni u kontroliranim uvjetima, u pravilu nemaju parazite i ne prenose bolesti na čovjeka. Da, točno je da su zabilježeni prijenosi štakorskog plućnog crva (lat. Angiostrongylus cantonensis) sa puža na čovjeka, ali primarno putem konzumacije – jedenja ili sirovog, ili nedovoljno skuhanog puža. Kao, primjerice u ovom članku Slobodne Dalmacije: https://mladić na zabavi pojeo puža, ostao paraliziran i umro. Prijenos putem sluzi je teoretski moguć, ali nema potvrđenih studija koje bi dokazale taj način infekcije kod ljudi. Većina zaraza potječe iz Azije, a tamo jedu svašta.
PužoSferini puževi namijenjeni su isključivo držanju kao kućnih ljubimaca. Nemojte ih jesti.
Puž je prijatelj, ne hrana!
Osigurati vlastito zdravlje je jednostavno: ne jedite puža iz PužoSfere (MOLIMO VAS!!!), operite ruke nakon igre sa vašim pužem, kao što biste učinili nakon diranja svake životinje koja plazi po zemlji, i ne radite glupe oklade na partijima, kao u članku iznad.
Ne dovodite puža u situacije u kojima može doći u dodir sa zaraženim izmetom štakora ili drugim potencijalno kontaminiranim materijalom – npr puštanjem u vrt da si malo pase maslačak. Puž neka ostane u terariju, i unutar vašeg doma.
PužoSferini puževi su naši sustanari – cimeri, teški i nepopravljivi introverti, i kao takvi nikad ne izlaze van na zrak, po cijele dane vise u sobi radeći tko zna što. Tipični teenageri.
PužoSferini puževi uzgajaju se u kontroliranim uvjetima i nisu izloženi kontaktu s divljim puževima, štakorima niti drugim potencijalnim izvorima zaraze.

Za naše najveće pužonje smo izgradili MegaTerarij – “PužoUtopiju”, u kojem provode veliku većinu vremena i nikad ne napuštaju stan. Ni puž kojeg kupite od nas, niti njegovi roditelji, nikad nisu bili u neprilici doći u kontakt sa zarazama, da bi ih i u teoriji mogli prenijeti vama ili vašim najmilijima.



