Pitanja
Česta pitanja
Bilo da ste već vlasnik jednog pripadnika divovske pužje vrste ili tek nabavljate svojeg novog egzotičnog ljubimca, ovdje ćete pronaći odgovore na pitanja koja najčešće postavljaju početnici i pužoposjednici.
Ako ovdje ne nađete odgovor, posjetite
Prvi koraci
Kratke osnove pužoSkrbi za potpune početnike u svijetu egzotičnih puževa.
Ukratko – puž treba mjesto u kojem će živjeti (najbolje teratij), stabilne uvjete u pogledu temperature i vlage, hranu koju će jesti (primarno povrće, povremeno voće i proteini), te stalan izvor kalcija (najbolje sipina kost).
Proučismo i sastavismo mnogo tekstova koji detaljnije razrađuju svako od navedenih područja. Osim zasebnih tematskih cjelina ove podstranice PužoSfere posvećenih tim temama, obavezno proučite i naš FORUM.
Ovo je Puž Mudrica. Kad njega vidite, znajte da će vas odvesti do svoje bogate baze znanja. Ova ikona, primjerice, vodi na Forum, no druge vode do specijaliziranih tekstova i slika o trenutnoj temi. Kliknite ga za više informacija
Imajte na umu:
Kupnjom divovskog afričkog puža preuzimate odgovornost za životinju koja može živjeti više godina (čak do 10). Kupujte ga zato zato što ga želite, a ne zato što je trenutačno mega popularan ili neobičan kućni ljubimac.
Dobra vijest je da vam za početak ne treba pravi terarij. Pužonja će sasvim sretan biti i u dovoljno velikoj plastičnoj posudi, naročito dok još nije dosegao svoju odraslu veličinu. Jedina mana u tom slučaju je što ga nećete tako lako moći vidjeti zbog blage mutnosti plastike u odnosu na staklo. Štoviše, dok je puž još malen, poželjno je da bude u manjem habitatu kako bi uvijek bio na puzaj od hrane.
PužoSferina mudrost:
Rabljene terarije i akvarije često možete jeftino naći po oglasnicima, a cjelokupna pužo-habitatska rješenja uskoro očekujte i kod nas 😉 po principu kupi, nosi, zaboravi na brigu.
Puž Mudrica je napravio lijepi vodič na Forumu kako od plastičnih posuda iz velikih centara napraviti pravi mali pužji raj. Kliknite ga, bit će mu drago podijeliti svoje znanje.
Povrće im je glavni izvor hrane, i dobrog dijela vode. Pazite da je sirovo (hranjivije nego kuhano) i dobro oprano od pesticida. Uz povrće, potrebni su im proteini 1x tjedno dok su mladi i u fazi intenzivnog rasta, potom 1-2x mjesečno. Voće im treba davati rjeđe, par puta na mjesec.
Kalcij im je ključan za rast kućice – najbolja je sipina kost.
Puž NE TREBA ljudsku hranu, od koje mnogo toga i NE SMIJE!!
Više o tome što puž jede a što mu šteti pročitajte u sekciji “Prehrana i voda“ ove podstranice, te na Forumu (Puž Mudrica ima link odmah tu ispod).
Pužu ne treba zaseban izvor vode (npr u zdjelici) jer svoje potrebe zadovoljavaju upijajući vlagu kroz kožu iz vlažnog supstrata (zemlje u terariju), te kroz hranu koju pojedu. Ipak, ako kroz dan koji put pošpricate terarij vodom, to će im se jako svidjeti!
Savjet:
voda koja dolazi u kontakt sa vašim ljubimcem neka odstoji preko noći, da iz nje ispari klor.
PužoSferina mudrost:
Što raznovrsnijom hranom ih hranite dok su mladi, to će manje izbirljivi i snažniji biti. No usprkos tome, puž ima svoj karakter. Jedan smaže koru tikvice, drugi samo sredinu a koru neće. Jedan ignorira maslačkov list, drugi navali.
Puž Mudrica ima cijelu listu što pužonje smiju, a što nikako ne jer je opasno za njih. Naravno da ima… Mudrice, a da malo odmoriš?
Informacije o potrebnoj temperaturi i vlazi u habitatu puža, te kako ih održavati stabilnima, možete pronaći ovdje.
Prije kupnje poželjno je unaprijed pripremiti habitat pužu – nekoliko dana ranije, u posudu/terarij u kojoj će biti puž, unaprijed zamješati supstratnu smjesu. Više o vrstama supstrata ovdje u odjeljku “Habitat i oprema” odmah ispod, te na FORUMU.
Također, radi postizanja dovoljne vlažnosti poželjno je napuniti i ostaviti jednu zdjelu vode (iz pipe) preko noći, kako bi iz nje ishlapio klor (koji škodi kućnim ljubimcima poput puževa). Tu vodu koristite za vlaženje supstrata, kao i za prskanje vašeg puža kada stigne.
Nakon što vam puž stigne na kućnu adresu, otvorite posudicu u kojoj je došao, i, ako je puž već van svoje kućice, spreman je za unos u vaš habitat.
PužoSferina mudrost:
Puž će se u transportu vjerovatno prepasti drmanja, i uvući u svoju kućicu. Ostavite ga u posudi u kojoj je došao, i pošpricajte mlakom vodom, kako bi se opustio i izašao van. Ovisno o duljini puta i vremenskim uvjetima, ovo može trajati i pola sata.
Sastavili smo veliki vodič na ovu temu na FORUMU. Saznajte sve što treba kako biste vašem novom ljubimcu pružili najbolji početak suživota sa vama.
Sasvim.
PužoSferini pužonje su pokućni, nema kod njih roaminga po prirodi, pa tako nikad nisu bili u neprilici pokupiti boleštine ili parazite. Naravno, kao i sa svakom životinjom koja plazi po zemlji, poželjno je oprati ruke nakon što ste se igrali sa svojim pužem.
Posvetili smo cijelu sekciju ove podstranice “Higijeni i zdravlju“, a i naš FORUM ima nekoliko članaka na ovu temu. Imamo i zasebnu stranicu koja se bavi (i) ovom temom.
Puž Mudrica upravo piše članak na temu njihovog zdravlja.
Dok ga ne završi, bacite oko na dio “Higijena i zdravlje” ove podstranice, kao i na ovu podstranicu koja se bavi zaštitom prirode, društva i zdravlja.
Jeste li znali?
Puž nema zube, pa vas ni u teoriji ne može ugristi. Umjesto toga, struže hranu posebnim organom u ustima – radulom, koja funkcionira poput brus-papira, sa stotinama mini-zubića.
E sad dolazimo do najboljeg dijela – začuđujuće su čisti!
Prvo o mirisima. Nema ih. Naravno, ukoliko im date previše hrane pa ju ne pojedu 2 dana, povrće će struliti u toplom vlažnom terariju. Stoga nepojedenu hranu od prethodnog dana maknite iduće jutro, ili ostavite još najviše 1 dan. No puž kao puž, a ni njegov izmet – nemaju baš neki miris.
A sad na sluz. I tu su posebni u odnosu na rod Vinogradnjaka i ostale domaće ekipe. Zbog toga što dolaze iz vječno kišnih dijelova Afrike, navikli su ne koristiti mnogo sluzi za putovanje. Odlična vijest što se tiče čišćenja terarija!
Naravno, ove teme su daleko razrađenije u odjeljku “Zdravlje i higijena“, a i FORUM je odlično mjesto za saznati korisne stvari, poput:
Zašto su skokuni (lat. Collembola) savršeni čistaći terarija i najbolji prijatelj vašeg puža?
PužoSferina mudrost:
Puževa sluz ima zacjeljujuća svojstva, stoga je čest sastojak krema za njegu kože. Postoje čak i spa tretmani živim puževima, za mladolik izgled!
…sad vam je žao što nisu sluzaviji, priznajte ;).
Još dobrih vijesti 😉
Zato što nisu gotovo uopće sluzavi, nema ni potrebe za suviše redovitim čišćenjem terarija. Naravno, s vremenom će se stijenke terarija zamutiti, prvenstveno od zemlje. Preporuča se cca 1x mjesečno čistiti stijenke habitata, radi ljepšeg pogleda.
Ostatke hrane koju puž nije pojeo valja micati iduće jutro, ukoliko vidite da su se počeli kvariti, inaće ih ostavite još najviše 1 dan – ne više jer će struliti i prizvati nametnike!.
Hranu koju slučajno izbaci iz svoje posudice najbolje je maknuti iz terarija, kao i pužja govanca.
Pužji izmet je prilično kompaktan, bez mirisa i lagan za ukloniti. Ovo bi trebalo činiti kad god ga ugledate.
Kratak vodič kako, kada i čime očistiti pužev dom naći ćete ovdje.
PužoSferina mudrost:
Skokuni (lat. Collembola) su odlična pomoć u održavanju čistoće terarija. Hrane se ostacima hrane, plijesni i pužjim izmetom, a uz to su sasvim neškodljivi za puža..
PRIPAZITE!!!
nikakve kemikalije za čišćenjene smiju ići u pužev dom, jer je puž na njih jako osjetljiv! Čista krpica/spužvica i topla voda će riješiti većinu vaših problema.
Kao i sve u vezi puža – polako 😉
3 su pravila:
1. Važno je imati čiste ruke, dakle bez kemikalija po njima poput parfema, krema, sapuna…jer će upiti te tvari kruz svoju vrlo poroznu kožu.
2. Puža se ne smije vući za kućicu jer ga to može ozlijediti. Umjesto toga, nježno zavucite prst ispod njegovog stopala, između njega i podloge da se odvoji.
3. Kućica je najkrhkija na samom rubu gdje je novi rast, pa taj dio ne dirajte da ga ne odlomite.
Za više informacija pogledajte “Briga o pužu“ sekciju ove podstranice, te FORUM.
PužoSferina mudrost:
Puž voli vlagu, pa slobodno lagano namoćite ruku prije nego ga uzmete, svidjet će mu se.
Jok. Nije Godzilla 😉 ali…
Odrastao afrički puž “Tigar” ili “Marginata” je višestruko veći i od najvećeg Vinogradnjaka (lat. Helix pomatia).
“Tigrovi” (lat. Achatina achatina) žive između 4 i 10 godina, realno očekujte cca 5 do 8. Prosječna dužina kućice odraslih primjeraka doseže u prosjeku 15-ak cm, sa potencijalom i preko 20 cm.
“Marginate” (lat. Archachatina marginata) žive koju godinu duže od toga, no ne mnogo.
Marginate su neznatno manji puž, kraćeg, ali zaobljenijeg profila kućice.
Mudrica dobro znade razliku između ove 2 vrste. I nas je iznenadio nekim stvarima koje je iskopao i objedinio u lijepi članak na Forumu.
Jeste li znali?
Najveći nađeni primjerci divovskih afričkih kopnenih puževa na svijetu dolaze upravo od vrste Achatina achatina, odnosto Tigrastih puževa. Istih ovakvih kakve prodajemo u PužoSferi.
Habitat i oprema
Sve što ide uz puža, a nije puž. Nastamba, supstrat, dekoracije, grijači, drvlje i kamenje…
Stakleni habitat, poput terarija ili čak akvarija, je najelegantnije rješenje – dobro drži vlagu, lagan za čistiti, najveća prozirnost površine za diviti se svojem novom ljubimcu. No u nedostatku istoga, postoje dostupnija i daleko jeftinija rješenja.
Centri poput Bauhausa, Pevexa i ostali, prodaju plastične posude pravokutnog oblika sa poklopcima, koji mogu poslužiti kao dom vašem ljubimcu dok ne nabavite nešto stakleno i prozirnije. Plastika je blago zamućena što nije idealno, no osim toga, poslužiti će gotovo savršeno.
Što god izabrali, nastamba mora biti vodonepropusna na dnu jer će im supstrat bili vlažnjikav, te sa malim do umjerenim otvorima za zrak – previše ventilacije će otežati održavanje vlažnosti u terariju, dok premalo može uzrokovati rast plijesni.
Dobra vijest je da jednom kada postignete prave uvjete vlažnosti, topline i protoka zraka, lako ih je održavati.
Napravismo lijepi vodič kako od plastičnih posuda iz, primjerice, Bauhausa, napraviti mali pužji raj.
PužoSferina mudrost:
Plastika se teško buši mehanički, ali vrlo lako toplinski. Stoga, ako improvizirate terarij iz plastične posude, rupe za zrak na poklopcu ćete najlakše izbušiti čavlom zagrijanim na plamenu štednjaka. Zapamtite, više malih rupa je bolje nego jedna velika!
Zanimljivost:
PužoSferin glavni terarij zove se PužoUtopija (eng. SnailTopia) i sadrži naše najveće primjerke. Njegove fotografije i proces izrade možete vidjeti u Galeriji.
Vlažna, ali ne mokra i blatna. Postoji nekoliko izbora – zemlja (čista, bez dodanih gnojiva i pesticida), kokosov treset, mahovina, lišće…
Naš najbolji rezultat smo postigli kombinacijom različitih supstrata – kokosa, sphagnum mahovine, zemlje, perlita i lišća. Rezultat je rahli supstrat koji lako “diše” i odlično drži ogromne količine vlage u sebi, bez da je sam postao blatna močvara.
Pogodite tko je napisao detaljan vodič što i kako sa supstratima, za optimalnu sreću svakog puža…
PužoSferina mudrost:
Dubina supstrata treba biti minimalno širine kućice, kako bi se pužonja cijeli mogao ukopati unutra, a što deblji bude, lakše ga je održavati vlažnim.
Puž raste cca 1 centimetar mjesečno dok je mlad (ispod 1 godine starosti), nakon toga rast se znatno usporava, ali puž ne prestaje rasti sve do svoje smrti. U prosjeku očekujte da mu kućica naraste preko 14 centimetara, potencijalno i preko 20.
Za odraslog puža potreban je minimalno 40-litarski terarij, ili 50 cm x 40 cm x 20 cm, a poželjno 50-litarski. Prostor mu se može umjetno „povećati“ stavljanjem grana i drugih površina za puzanje. Ovisno kako bude rastao, trebat će s vremenom i veći. Ukoliko imate više od jednog, za svakog dodatnog puža računajte barem +20% više na veličinu potrebnog prostora.
Napravili smo vodič kako urediti habitat pužu da mu prostor bude maksimalno iskorišten i udoban.
PužoSferina mudrost:
Litraža je manje važna pužu od puzne površine. Manji terarij sa puno dodanih grana i površina za puzanje će mu se činiti većim od većeg,a praznog habitata..
Zanimljivost:
Ukoliko puž ne bude imao dovoljno prostora, njegov rast bi mogao zbog toga stagnirati – puž je mudar i zna što je dobro za njega, pa uspori rast ako je gužva
Štošta, ali pazite da je sigurno za puža!
Kemikalije, naročito one koje reagiraju sa vodom, nisu dobrodošle u pužev dom. Stoga pazite na kvalitetu plastike koju stavljate unutra (npr jeftino umjetno bilje – pazite da je “aquarium safe”, da nebi otpuštalo jeftine boje i naškodilo vašem divu.
Izbjegavajte suviše oštre i tvrde stvari, jer će puž razbiti svoju kućicu ako ljosne na njih sa poklopca terarija.
Grane i kore drveća su vrlo poželjne i kao dekor, i kao dodatna površina za puzenje koju puž jako voli. Samo pripazite da zajedno sa granom iz šume ne dobijete i neželjene sustanare – bube i pauke. Ti autostoperi se vole sakriti u kori drveta, stoga je potrebno sve što uzmete iz divljine dobro isprati u vodi. Namakanje cijele grane barem sat vremena u lavoru vas rješava većine briga, a drvo se može staviti i u škrinju za zamrzavanje preko noći, za sterilizaciju autostopera.
Kod vrste drveta pripazite, jer neka su kiselog pH (poput breze, i naročito četinjača – borova).
Postoji niz biljaka koje vašem pužu neće biti zanimljive za grickanje, poput, primjerice Pauk biljke (“Spider plant” ilitiga Zeleni ljiljan, lat. Chlorophytum comosum), raznih trava…s druge strane, postoje biljke koje će nestati preko noći (npr orhideja – mislili ste da joj savršeno paže vlažni okoliš puža? E pa za njih je to poslastica, list orhideje nestane brže no ćevapi na vjenčanju.
Mahovina je uvijek dobrodošla kod puža, no mogla bi patiti zbog nedostatka prirodnog svjetla. Ali i suha će poslužiti za zadržavanje vlage i rahljenje tla.
OPREZ SA BILJKAMA!!!
Neke biljke su otrovne za puža! Primjerice, mnoge lukovice. Ukoliko niste sigurni smiju li ići unutra, provjerite na netu i pogledajte veliki popis biljaka sigurnih za puža na našem FORUMU.
Ukoliko i dalje niste sigurni – pitajte nas!
Puž Mudrica je sastavio veliki vodič u vezi dekoracije terarija, u kojem možete naći detaljnije savjete što i kako staviti da ukrasite pužev dom.
PužoSferina mudrost:
Ukoliko ipak stavite kamen ili druge tvrde predmete u terarij, poželjno je na njihov vrh zalijepiti mahovinu, kako se puž nebi ozlijedio kad padne sa stropa. Kad, ne ako 🙂 jer pasti će 100%. Neki to naprave iz dosade.
Pištolj na vruće ljepilo će odlično riješiti ovaj izazov, a ujedno biti siguran za puža.
Sve ono što pužu može naškoditi, bilo kemijski bilo mehanički.
Kemijski – pesticidi i gnojiva u zemlji koju koristite kao supstrat. Lijepila kojima ljepite dekoraciju terarija. Boje kojoma bojate umjetnu stijenu pužu, ili kojima je prebojana posudica iz koje jede/umjetne biljke koje ste stavili kao dekor. Voda kojom vlažite terarij (klor u vodi iz pipe je štetan za puža, neka voda odstoji preko noći). Sredstva za čišćenje – ne koristite ih u redovitom čišćenju terarija…samo da navedemo neke kemikalije na koje je puž osjetljiv.
Mehanički – tvrde i ošte podloge, poput kamena ili porculana, su opasne za kućicu puža ako na njih padne. Suviše visoki terariji (iako, taj problem možete riješiti sa granama drveća da služe kao brana previsokim padovima.
PužoSferina mudrost:
Puž voli visjeti na stropu – a s obzirom da su navikli na gustu vegetaciju Afrike, ponekad odluče da im fali zemlja pa se samo – puste, računajući da će im zelenilo ublažiti pad. Ta navika im ostane i u terariju – stoga bez tvrdih površina poput npr kamenja, da si puž u padu ne ošteti kućicu! …kad si spor k’o puž, svaka prećica zlata vrijedi..
Skrivene opasnosti:
Imate li ostatke sapuna po rukama, ili kreme za sunčanje? Možda ste stavili Autan vs komaraca, ili običan parfem? Onda se sjetite oprati ruke prije diranja puža – on vama ne može naškoditi, vi njemu možete.
Mjernim uređajima 🙂 Može i vizualno, ali ta metoda je manje precizna – primjerice, ukoliko su vam stijenke terarija stalno orošene, to je znak da vjerovatno imate previše vlage, premalu cirkulaciju zraka, a vjerovatno oboje.
Vrlo jeftinih se uređaja dade naći online, malih na baterije, sa senzorima na dugačkoj žici, za temperaturu i vlagu – senzor stavite unutar terarija, idealno da ne dodiruje ništa nego da mjeri vrijednosti iz zraka u terariju, a vani držite sami uređaj.
Postoji i velik izbor mehaničkih mjernih uređaja, tzv higrometara (vlagomjera), koji se stave unutar terarija, pa ne brinete oko baterija. Vrlo su često oni 2-u-1, temperatura + vlaga – e taj vam treba.
PužoSferina mudrost:
Puž voli stabilne uvjete bez prevelikih oscilacija. To znači konstantnu vlažnost od preko 80% (idealno 85-90% za Marginate i Tigrove), i stalnu temperaturu koja ne izlazi van raspona od 24-29 stupnjeva (idealno 26-27).
Pužev terarij nije poput terarija za gmazove. Ne trebaju im snažni grijači, kao što trebaju npr. zmije. Stoga zaboravite na grijače žarulje koje isušuju prostor – vama treba suptilnija toplina = grijača folija. I obavezno termostat, da ne skuhate vašeg ljubimca.
Grijač se, jasno, stavlja van terarija, ne unutra. Većinom ćete vidjeti savjet da se grijača folija ne stavlja ispod terarija, nego sastrane, zaljepljenja uz bok habitata. Ta metoda je dobra ukoliko grijač izolirate, da toplina bude usmjerena u terarij a ne da odlazi uokolo umjesto gdje treba. Ispod terarija se može staviti grijač, ali pod uvjetom da ne zauzima preko 50% površine terarija – dajte vašem pužu da sam izabere gdje mu više paše, u grijanom dijelu supstrata ili hladnijem. Stavljanje grijača preko cijele površine supstrata ne p’reporučamo! Potencijalno, ova metoda bi mogla izazvati i brže isušivanje terarija, stoga je termostat obavezan.
Oprezno sa grijačima!
Termostat, kojem namjestite raspon temperature, vam je potreban za miran san, kako vam grijač nebi radio i kad je temperatura dovoljno visoka. Zajedno sa timerom za svjetlo, najpametnije i najlakše je sve automatizirati i ne brinuti.
Puž je pretežno noćno biće.
Kao takvom, svjetlost mu ne igra neku posebnu ulogu i teoretski mu kraj dnevne svjetlosti, dodatna nije potrebna.
Ipak, rasvjeta njegovog habitata je poželjna za ekosustav vašeg terarija. Primjerice, mahovina koju stavite unutra će tako znatno duže poživjeti. Sjemenke koje ostanu iza hrane (ili koje namjerno pobacate po terariju) će lakše niknuti (i biti potencijalna zdrava grickalica za vašeg puža). Ukoliko imate žive biljke unutra, jasno je da im treba svjetlo.
Jeste li znali?
Puž jako loše vidi. Reagira prvenstveno na promjene u svjetlu – primjerice kad velika ptica sleti da ga proba kljucnuti, pa napravi sjenu. Za snalaženje u prostoru, puž koristi svoj drugi par ticala, manjih ali još korisnijih – za opip, ravnotežu, i njuh.
Zanimljivost:
Divovski puževi potječu iz područja Afrike uz/sjeverno od ekvatora. Stoga su navikli na gotovo 12h/12h raspored dana i noći, kao i na ujednačeno trajanje dnevnog svjetla tijelom cijele godine.
Te uvjete im je najbolje oponašati i u vašem terariju.
Prehrana i voda
Što puž smije jesti a što nikako ne. Najhranjivije namirnice. Kako uspostaviti i održavati visoku vlažnost terarija.
Primarno su biljožderi, ali gricnut će što god se nađe na putu, kao pravi detritivor. PužoSferini pužonje najviše vole tikvicu, mrkvu, šampinjone i druge jestive gljive, mahune, a pogotovo batat! Salatu i krastavac OBOŽAVAJU ali to im nemojte davati često, jer su za puža kao McDonald’s, fino i bez mnogo nutrijenata.
Izbjegavajte im davati ljudsku hranu, naročito tijesto, kruh, rižu – to ih napuhava i može ih ubiti. Također, nikakvo kiselo voće/povrće, niti slana hrana, kao niti procesuirana, i nikakvih lukova/češnjaka (opasno!).
Osim povrća jako vole i voće, ali to mi davajte 1-2x mjesečno, naročito lubenicu (uffffff!!!!!), jagodu, krušku, bananu…ma što god, ako je dobro oprano od pesticida i nije limun ni ostalo iz porodice kiseliša.
Za dobar rast još im je presudan izvor kalcija, najbolje iz sipine kosti, samo ju molim dobro prokuhajte od soli, koja je za njih opasna, te povremeni izvor proteina par puta mjesečno do max 1x tjedno.
Puž Mudrica je napravio veliki Forumski vodič na temu pužoPrehrane, koji sadrži odgovore na sva nutritivna pitanja koja jednog puža zanimaju – uključujući listu voća, povrća i biljaka koje puževi smiju, te koje nikako ne smiju konzumirati jer su opasni po njih. Kliknite ga za više informacija —>
PužoSferina mudrost:
Maslačak je jako hranjiv za puža, a uz to sadrži i bogat udio kalcija, koji pužu treba za izgradnju kućice.
Zanimljivost:
Puževi u pravilu najviše zavole hranu koju su dobivali u mladosti – baš kao i ljudska djeca.
Hajdmo po stupnju opasnosti.
Najopasnija hrana za puža je ona iz porodice lukova – češnjak, kapula…to nikako.
Na drugom mjestu je hrana sa visokim udjelom soli, jer sol škodi pužu.
Procesuirana hrana im također može naškoditi.
Potom slijede tjestenine, kruh, tijesto, riža…škrobne namirnice im začepljuju probavu i napuhavaju ih, što može biti fatalno.
Kiselo voće i povrće, dakle ono niskog pH indeksa, poput limuna, mandarine, ili paradajza, im može oslabiti kućicu znog svoje kiselosti, i omesti absorpciju kalcija, stoga ih izbjegavajte.
Na kraju kolone nalaze se namirnice bogate vodom a nutritivno slabe, poput salate i krastavca. Njih im dajte što rjeđe, jer će navaliti na njih nauštrb za njih korisnije hrane.
Ponavljamo vezu na vodič iz prethodne sekcije – u kojem se nalazi i popis biljaka koje su štetne za puževe.
PužoSferina mudrost:
Krastavac je omiljena poslastica puža, no ukoliko ne pripazite, postati će izbirljivi i odbijati svu drugu hranu – što je loše zbog slabe nutritivne vrijednosti krastavca. Stoga oprezno i šparno s njim!
Koliko god može pojesti.
Puž je mudar, sam će si uzeti koliko mu treba. Dok je puž još malen i u fazi intenzivnog rasta (prvih 6 mjeseci starosti), preporuća se davati mu redovito, svaka 2-3 dana svježu hranu – što ne pojede preko noći, ostaviti još najviše 1 dan u terariju (ili i kraće ako se radi o lako kvarljivim namirnicama). Imalo duže od toga i riskirate razvoj nametnika, plijesni, gljivica, i neugodnih mirisa. Ukoliko vas ujutro dočeka prazna posuda za hranu, idući put mu dajte malo više.
A u koje doba? Puževi su pretežno noćna bića, iako znaju biti vrlo aktivni u u rano jutro/predvečer. U PužoSferi dajemo našim puževima klopu u kasno-popodnevnim satima, da ih naučimo da malo raije izlaze u šetnju. U pravilu, većina hrane će biti pojedena tijekom noći.
PužoSferina mudrost:
Preporuča se puža par puta mjesečno izvaditi iz habitata i staviti na, primjerice, navlaženi tanjurić u kojem mu je hrana. Osim što ćete ga lakše vidjeti “u akciji”, ovo daje priliku pregledati je li zdrav, primjerice raste li mu kućica kako treba.
Jeste li znali?
Puž će ponekad pojesti i napola strunuto voće i povrće, jer na takvo nailazi i u prirodi, stoga nije potrebno micati preostalu hranu odmah čim vidite početke procesa truljenja na tikvici.
Začudo – ništa.
Puž veliku većinu vode dobiva preko kože tijela i kroz hranu koju pojede, tako da mu nije potrebna posuda sa vodom. Iako, ukoliko mu ju stavite, tretirati će ju kao svoj privatni bazen – zato pazite da nije duboka da se ne utopi u njoj!
Povrće i voće bogato vlagom, poput npr krastavaca i salate, je vrlo privlačno pužu, no njih pužu dajte rijetko, jer ne sadrže mnogo hranjivih tvari.
Puž Mudrica je napravio vodič kako držati vašeg puža i njegov dom mokrim i sretnim, i objavio ga na našem Forumu. Bacite oko.
Jeste li znali?
Puževi vodu upijaju putem svoje vrlo porozne kože – pri čemu će jednako učinkovito upiti i štetne kemikalije iz okoline. Stoga oprezno sa kemijom oko puža i njegovog doma.
Ako odlučite na taj način pomoći održavati visoku vlažnost habitata, tada treba primijeniti nekoliko mjera opreza:
Prvo – materijal. Izbjegavajte tvrde objekte poput keramike, jer puž može pasti na tvrdu površinu sa stropa terarija i razbiti si kućicu. Plastika je tu sasvim ok.
Drugo – pazite na dubinu vode. Nebiste vjerovali ali puž nije baš brz. Ako upadne u dublju vodu, loše mu se piše. Puž diše kroz otvor kod ulaza u kućicu (zvan pneumostom) , pa pazite da je razina vode u “bazenu” uvijek ispod otvora njegovih pluća, tj. niža od početka otvora kućice.
Treće – pazite na kvalitetu vode. S obzirom da puž upija vlagu preko kože, važno je da ta voda bude čista. Voda iz slavine će biti sasvim u redu za njegov privatni mali bazen, no ostavite ju da odstoji preko noći kako bi iz nje ispario klor, koji pužu škodi.
PužoSferina mudrost:
Puž voli misliti da je buldožer, rovati, kopati, i zakapati se. Npr. ravno ispod posude sa vodom, koju nerijetko prevrne u procesu, stoga pazite na preveliku vlažnost habitata.
Zanimljivost:
Nije neobično vidjeti puža – ronioca, sa tijelom i glavom ispod površine vode, kako puzi po dnu. Dokle god mu je bazen dovoljno plitak da mu je pneumostom (plućni otvor) iznad razine vode, njemu će biti super!
Puž je žderonja, naročito u fazi intenzivnog rasta (tj. prvih 6 mjeseci života). Ukoliko puž ne želi jesti, naročito više dana za redom- nešto nije kako treba.
Najčešći krivac je pogrešna temperatura ili vlažnost. Našim vrstama treba temperatura od 24-29 stupnjeva da bi bili sretni (idealno 26-27). Van tih vrijednosti i aktivnost će mu se smanjiti – pa tako i tek.
Nedostatak vlage, kao i prevelika vlažnost terarija, također utječu na raspoloženje i tek vašeg puža. Vlažnost ispod 75%, odnosno preko 95% će ga navesti na defenzivu – mirovanje, zakapanje u supstrat, a u uvjetima duže “suše” čak i estivaciju.
Iduća mogućnost je da se puž razbolio, primjerice gljivočno oboljenje. Pogledajte sekciju “Zdravlje i higijena” za više informacija
PužoSferina mudrost:
Nastojte ne hraniti puža uvijek istom hranom, jer će se naviknuti na nju i neće htjeti drugo.
PužoSferina mudrost br 2:
Ako je vaš puž razmažen i ne želi pojesti svoje povrće, pokušajte ga prevariti tako da namažete/iscijedite krastavac po hrani koju ne želi, da ga tako namamite da pojede što je dobro za njega.
Prvo, ako je vaš terarij stalno orošenih stijenki i poklopca, to je znak da imate previše vlage, premalo ventilacije, a vjerovatno oboje. Normalno je povremeno orošavanje kraćeg trajanja, primjerice nakon prskanja ili kad provjetravate prostoriju pa dođe do kondenzacije vlage zbog razlika u temperaturi.
Drugo, testom bušenja supstrata. Razmaknite ga prstom sasvim do dna, tako da dno bude čisto, i gledajte što će se desiti. Ukoliko se rupa na dnu napuni slojem vode, to znači da je supstrat previše zasićen vodom, preko kapaciteta upijanja, pa ostatak vode curi tj taloži se na dnu. Ovo ne želite, jer je plodno tlo za razvoj nametnika, poput voćnih mušica.
Treće, stiskanjem supstrata. Zagrabite šaku supstrata rukama, i stisnite ga kao da ga želite ocijediti. Ukoliko iz njega cure kapljice – dobro je. Ukoliko dobijete vodopad – previše je vlage u njemu.
I zadnje – ukoliko je vaš terarij prepun moljastih mušica, koje trebaju stajaću vodu – to je znak da imate neželjene lokve a ne samo vlažan supstrat.
PužoSferina mudrost:
Previše vlage može biti jednako štetno kao premalo vlage. Gljivične infekcije vašeg puža, razvoj gljivica i plijesni po terariju, množenje voćnih mušica – su sve neželjene posljedice previše vlažnog habitata.
Briga o pužu
Sve što pužu treba da dugo živi i dobro mu bude na zemlji. I u njoj.
Na nekoliko načina.
Prvi, najčešći i najlakši je putem grijača – tj grijače folije koju stavite uz bok terarija (češće) ili na njegovo dno (rjeđe, pazite da ne zauzima preko trećine površine supstrata, svakako ne preko pola – da puž ima izbor u koju temperaturu se ukopati!). Jasno, folija ide izvan terarija, ne unutra. Uz nju vam je obavezan termostat, da ne grijete van potreba i tolerancije puža.
Drugi način je grijanjem sebe. Tj vaše sobe. No pretpostavljamo da ne želite cijelu zimu imati 26°C u kući. Ipak, grijač terarija će lakše održavati stabilnu temperaturu pužu ako je u sobi 21, nego ako je 12 stupnjeva. Ovo vrijedi i za ljetne vrućine – klima spašava i vas i puža od +35°.
Treći način je izolacija terarija. Npr smještanje unutar komode, ili odblaganje stiroporom habitata (može i iznutra – radeći umjetne stijene za penjanje i dekoraciju). Svrha je minimalizirati gubitak topline na van, ali to su pasivne metode očuvanja topline, ovise o drugom izvoru.
Savjet:
Svjetlo u terariju pomaže održavati i toplinu unutar njega, iako ni blizu učinkovito kao grijač.
Jeste li znali?
Puž ima 2 vrste obrane od nepovoljnih uvjeta. Ukoliko im je vruće, puževi odlaze u estivaciju – stanje mirovanja slično hibernaciji, uzrokovano previsokim temperaturama i sušom. Kao i kod hibernacije, često se znaju zakopati u zemlju, i prekriti svoju otvor kućice zidom od stvrdnute sluzi.
Puž voli vlagu, ali ne blato ni lokve vode.
Prva obrana od isušivanja vam je kvalitetan supstrat dovoljne debljine – što više to bolje, a minimalno dubine promjera puževe kućice, kako bi se puž mogao cijeli ukopati.
Kokosov treset, sphagnum mahovina, vermikulit – su odlični u upijanju i zadržavanju vlage
Redovito prskanje terarija vodom odgovara i vašoj mahovini i drugim biljkama u terariju, i vlažnosti supstrata, a bome ni pužu neće smetati.
Opcionalno, mala plitka posudica sa vodom može pomoći, ali tu oprezno jer ako ima previše vode u njoj, puž bi se mogao utopiti. Također, računajte da je puž mali slatki buldožer, koji se voli zakapati ispod površina – i pri tome ih prevrtati.
PužoSferina mudrost:
Prskanje terarija, redovito u slično vrijeme, može naučiti vašeg puža da očekuje “kišu” – pa počne izlaziti iz svojeg skrovišta i puzati po terariju i prije no što bi to po redovitom ritmu učinio.
Jeste li znali?
Ghana, jedna od država iz koje potječu puževi vrste Achatina achatina, u svojim najsušim sjevernim predjelima ima preko 80 kišnih dana u jednoj godini, a na jugu preko 200.
Ili bolje gdje ga NE smjestiti:
– ne na direktno sunce, da ga jake zrake ne bi isušivale i grijale previše.
– ne uz radijator, isti razlog.
– ne uz prozor, da im ne bude hladno kad ga po zimi otvorite, niti odmah ispod klime.
Ostalo je vaš izbor, pužu će biti svejedno, dokle god ima stabilnu temperaturu i vlažnost on sretan. (Ili ona. Ipak je puž hermafrodit 😉
Ovisi koliko dugo vas neće biti doma.
Tjedan dana puž neće niti osjetiti da vas nema – poprskajte mu terarij malo jače pred odlazak, i stavite mu malko više hrane da mu duže traje.
2 tjedna je već izazovno, jer bi se pužu mogao početi sušiti terarij, i biti će gladan. Nije preporučljivo puža izgladnjivati dok ima manje od godinu dana, jer je tada u fazi vrlo intenzivnog rasta (naročito u prvih 6 mjeseci života) i svako gladovanje mu može taj rast ograničiti i usporiti. Ako je vaš puž stariji, sam će se obraniti od nepovoljnih okolnosti stanjem mirovanja, bilo da se ukopa u supstrat i zaspi (hibernacija tj estivacija (ovisno o uzroku), bilo da uistinu presvuče svoj otvor epifragmom – stvrdnutim pokrovom kojim kopneni puž zatvara otvor kućice kad ulazi u stanje mirovanja.
Nije idealno, nije poželjno činiti redovito, ali preživjeti će vaš godišnji.
Ukoliko odlazite duže od 2 tjedna, poželjno je navlažiti pužu habitat i dati mu hrane, kako mu takva promjena nebi bila stresna i loše se odrazila na njegov rast i zdravlje.
Također, pripazite na temperaturu dok vas nema. Čak niti noću, temperatura puževog habitata ne bi trebala pasti ispod 20-ak stupnjeva, jer će otići u hibernaciju, a znatnije ispod te temperature će biti pogubno za vašeg tropskog ljubimca.
Jeste li znali?
Iako puž može provesti više mjeseci hibernirajući/estivirajući, takvo stanje nije poželjno nego je puževa urođena obrana od nepovoljnih prilika. Zatvori se u svoju kuću i ne izlazi do “proljeća” tj. dok se prilike ne poprave.
Pravilnim klimatskim uvjetima i higijenom.
Previše vlage može pogodovati plijesni i gljivicama.
Mokar supstrat sa nakupinom stajaće vode na dnu je savršen za razvoj mušica, koje su sasvim bezopasne za puža ali naporne čovjeku za vidjeti. zato je dobar supstrat koji u sebi drži vlagu jako važan.
PužoSferina mudrost:
Previše vlage može biti jednako štetno kao premalo vlage. Gljivične infekcije vašeg puža, razvoj gljivica i plijesni po terariju, množenje moljastih mušica – su sve neželjene posljedice previše vlažnog habitata.
Upoznajte skokune:
Skokuni (lat. Collembola) su odlična pomoć u održavanju čistoće terarija. Radi se o vrlo malim bijelim bubicama – čistačima terarija. Hrane se ostacima hrane, plijesni i pužjim izmetom, a uz to su sasvim neškodljivi za puža, koji neće ni znati da su tamo.
Ime su dobili po svojoj obrani od predatora – kad su u opasnosti, skaču, pa ih po tome možete i prepoznati.
Jeste li znali?
Postoji više vrsta skokuna, a neki su znatno (i 3x) veći. Nisu niti svi bijele boje. A poneki čak niti ne skaču. Dakle nemaju mnogo zajedničkog sa malim bijelim skokunima – osim onog glavnog i za nas jedino bitnog, a to je prehrana.
Napravismo i članak na temu skokuna:
Zašto su skokuni (lat. Collembola) savršeni čistaći terarija i najbolji prijatelj vašeg puža?
Jer mu nešto smeta.
Vrlo vjerovatno je nešto pogrešno podešeno. Puževi miruju kad im okoliš nije po volji. Je li mu temperatura unutar parametara od 25-28 stupnjeva (ili ne mnogo van tog raspona)? Padne li znatno po noći? Možda mu je terarij suviše suh, ili pak blatna močvara? Provjerite.
Druga mogućnost je da u terariju ima sustanare koji mu ne pašu. Primjerice, “buba autobus” (babura ili mokrica (lat. Oniscoidea) može, u nedostatku dostupnog proteina, gricnuti pužu stopalo, kao i neki pauci. Ovo, pak može dati signal vašem pužu da vani nije sigurno. Oboje stoga ne želite u svojem terariju, pa ih izbacite van ako ih ugledate.
Treća opcija je najlošija – da je vaš puž bolestan. Možda je negdje pokupio gljivično oboljenje, u kojem slučaju će se to odraziti, osim na letargično ponašanje, i na rast kućice.
PužoSferina mudrost:
Pripazite sa unosom u terarij dekoracija iz prirode. Grane, lišće, kore drveća – sve to može imati u sebi neželjene autostopere.
Postoje metode kako sterilizirati predmete koje unosite u terarij – zamrzavanjem, namakanjem u vodi, kuhanjem u pećnici…
Puž Mudrica je sastavio veliki vodič u vezi dekoracije terarija, u kojem možete naći detaljnije savjete što i kako staviti da ukrasite pužev dom.
Vjerovatno da.
Puž je alpinist. Visi uz miminum truda, i voli visjeti.
Međutim, ukoliko puž nikad ne puzi po supstratu, dakle aktivno ga izbjegava, to je znak da nešto sa tim supstratom ne valja. Najvjerovatnije kiselost – izabrali ste tvari pogrešnog pH.
Pužu treba neutralan pH, a sve van vrijednosti od 6.5 – 7.5 pH će izbjegavati.
Jeste li znali?
Puž često spava naopačke, zalijepljen za strop terarija. Ovisno o njihovom karakteru, nekima je ovo najdraža osobna preferencija i najdraža poza. Tko bi rekao, puž ima karakter i individualnu osobnost 😉
Zanimljivost:
Puževo stopalo je jedan veliki, uniformni, moćan mišić. Puž ga koristi za pomicanje, i to putem stezanja nalik valovima, koje ga miču unaprijed. Puž je, dakle, surfer – jaše na valovima 😉
Kao i sve u vezi puža – polako 😉
3 su pravila:
1. Važno je imati čiste ruke, dakle bez kemikalija po njima poput parfema, krema, sapuna…jer će upiti te tvari kruz svoju vrlo poroznu kožu.
2. Puža se ne smije vući za kućicu jer ga to može ozlijediti. Umjesto toga, nježno zavucite prst ispod njegovog stopala, između njega i podloge da se odvoji.
3. Kućica je najkrhkija na samom rubu gdje je novi rast, pa taj dio ne dirajte da ga ne odlomite.
Za više informacija pogledajte “Briga o pužu“ sekciju ove podstranice, te FORUM.
PužoSferina mudrost:
Puž voli vlagu, pa slobodno lagano namoćite ruku prije nego ga uzmete, svidjet će mu se.
Jeste li znali?
Divovski afrički puževi se dadu, i vole, maziti. Za razliku od domaćih, nisu plašljivi i ne uvuku se u svoju kućicu kada ih podignete. Pretpostavljamo da je to stoga što su rođeni i odrasli u sigurnim, kontroliranim uvjetima gdje ih ništa nikada nije pokušalo pojesti, pa se osjećaju sigurnima.
Ništa 😉 Ali to čini majstorski.
Svi divovski puževi su pretežno noćne životinje i tada su najaktivniji, iako znaju propuzati terarij i tijekom dana, naročito popodne/predvečer. Kad ne zuje okolo po terariju i ne jedu, vrijeme provode na supstratu ili zakopani u njega, često ispod lista ili kore drveta koja mu služi za skrivanje. Nakon špricanja vodom vole izaći u šetnju, vrlo često viseći naopačke sa „stropa“ terarija.
Zanimljivost:
Puževi su navikli na noćni ritam – tijekom dana spavaju/miruju, po noći su aktivni.
Možete im pokušati promijeniti tu naviku, prskanjem vode i davanjem hrane, primjerice u popodnevnim/predvečernjim satima, te ih tako naučiti da je poželjno i ranije izaći iz skrovišta.
U pravilu nisu socijalne životinje, ali im društvo više primjeraka nimalo neće smetati.
O ovoj temi ne postoji mnogo informacija, no generalni konsenzus je da puževi nisu socijalci.
Uz više od jednog primjerka imate šansu za pužju ljubav, pri čemu očekujte između 30 i 200 jaja po leglu (za tigrove), odnosno 5-15 zaMarginate. Većina ljudizato uzme samo jednog puža, da ne moraju ići u „jajolov“ (egg checking) svakih par tjedana.
No, kako smo već rekli, tu PužoSfera za vas rješava problem. Umjesto da sami uništavate na stotine jaja, ili ubijate bebe nakon što se izlegu, ukoliko ste na području Grada Zagreba i okolice, dolazimo do vas bez naknade i preuzimamo vašeg ljubimca/jaja/bebe. Ukoliko ste udaljeni, možete nam ga/ih poslati poštom na adresu firme.
Vodič što učiniti sa neželjenim jajima/mladuncima – dolazi uskoro, na PužoSferin Forum.
Higijena i zdravlje
Vaše, vašeg puža, vašeg doma, djece, ostalih ljubimaca…
Divovski afrički kopneni puž je siguran i zdrav ljubimac.
Naše pužonje, i roditelje i pomladak, držimo u zatvorenim terarijima unutar kuće, daleko od svih potencijalnih uzročnika bolesti koje bi u suprotnom mogle, možda, biti prenesene na puževe.
Moguće da ste već naišli na članke o opasnim divovskim puževima ljubimcima, koje šire zaraze. Takvi članci obično prikažu samo dio istine.
Puževi koji nisu sakupljeni u divljini, nego uzgojeni u kontroliranim uvjetima, u pravilu nemaju parazite i ne prenose bolesti na čovjeka. Da, točno je da su zabilježeni prijenosi štakorskog plućnog crva (lat. Angiostrongylus cantonensis) sa puža na čovjeka, ali primarno putem konzumacije – jedenja ili sirovog, ili nedovoljno skuhanog puža. Prijenos samo putem puževe sluzi je teoretski moguć, ali nema potvrđenih studija koje bi dokazale taj način infekcije kod ljudi (a tražili smo ih 🙂
Dakle osim što je za zarazu pužem potrebno, teoretski, pojesti sirovog puža, taj bi puž morao još i biti zaražen.
PužoSferini puževi uzgajaju se u kontroliranim uvjetima u obiteljskoj kući i nisu izloženi kontaktu s divljim puževima, štakorima niti drugim potencijalnim izvorima zaraze. Ne puštamo ih van stana, i ne hranimo ih namirnicama upitnog porijekla.
…da…čak i maslačak ubran u vlastitom vrtu namačemo u vodi pa operemo, prije nego ga damo pužonjama. Kako bi sve što pripada vanjskom svijetu ostalo – vani, a pužonja sretan i zdrav – unutra.
Naši pužonje koje prodajemo su svi od reda uzgojeni kod nas. Ne bavimo se preprodajom, pa tako znademo točno u kakvim uvjetima je vaš puž bio, od izlijeganja do isporuke vama.
Ili kako kaže izreka: “Znam te pužu dok si jaje bio!”
Oni vam redovito pokažu samo dio priče. Primjerice da je daleka država u pitanju, najčešće azijska sa slabim higijenskim standardima. I da je netko išao pojesti živog puža, npr. iz oklade. Ili nedovoljno kuhanog. No redovito je u pitanju divlji puž, ulovljen u prirodi.
Ostaje činjenica da se nekoliko stvari moraju poklopiti, da bi puž bio opasan za čovjeka – prvo, taj puž i sam mora biti zaražen. LOL sretno s tim, u PužoSferi žive i jedu kvalitetnije, zdravije i bolje nego mi :p
Drugo, onda još vi trebate pojesti takvog puža, sirovog/nedovoljno kuhanog.
Zapamtite:
Puž je prijatelj, ne hrana. PužoSferini pužonje se ne uzgajaju i ne prodaju radi konzumacije nego radi društva i ljubavi.
Jedino što će biti konzumirano je vaš stres i nervoza, sa našim zakon pužonjama.
Mi to zovemo “terapija pužem” 🙂
Divovski afrički kopneni puževi su, začudo, čisti kućni ljubimci, iako plaze po zemlji. Ovo je i nas iznenadilo.
Nemaju vlastiti miris. Naravno, ukoliko im date previše hrane pa ju ne pojedu 2 dana, povrće će struliti u toplom vlažnom terariju. Stoga nepojedenu hranu od prethodnog dana maknite iduće jutro, ili ostavite još najviše 1 dan. No puž kao puž, a ni njegov izmet – nemaju baš neki miris. Ili ikakav. Pa ni njihovi habitati ne vonjaju na ikoji način.
Što se sluzi tiče, i tu su posebni u odnosu na rod Vinogradnjaka i ostale domaće ekipe. Zbog toga što dolaze iz vječno kišnih dijelova Afrike, navikli su ne koristiti mnogo sluzi za lokomociju, što znači da ne ostavljaju ni blizu onakve tragove po površinama koje prođu, kao domaći puževi.
Isto, uostalom, možete vidjeti i sami, po našim slikama – sluzi nigdje 🙂
PužoSferina mudrost:
Higijena se dodatno pojednostavljuje i automatizira podešenjem pravilnih životnih uvjeta – ispravne vlažnosti i topline, naseljavanjem ekipe čistača poput skokuna, redovnim micanjem nepojedene hrane koja je počela trunuti…
Više o skokunima (lat. Collembola) pročitajte klikon na našeg puža Mudrigu ovdje:
Ma naravno 😉. Mi ih redovito tako mazimo i gladimo. No uvijek imajte na umu da je to životinja koja plazi po zemlji, pa je vrlo poželjno oprati ruke nakon što ih dirate.
Zapamtite ovih nekoliko jednostavnih pravila – nikakvih krema, parfema, sapuna, kemikalija po rukama, jer puževa koža nije poput ljudske, već mu služi da „pije“ preko nje.
Operite ruke nakon, jer ne želite ostatke zemlje i sluzi po njima. No nevezano za to, bolesti se dobivaju od rukovanja i jedenja „divljih“ puževa, koji dođu u kontakt sa, primjerice, zaraženim štakorskim izmetom, ne od hobističkih kućnih ljubimaca koji ih drže u kontroliranim uvjetima, tj. u zatvorenim terarijima. U kući. U posebnom ormaru. Na 1. katu. Sa ženom opsjednutom čistoćom. Rekao bih da ste sigurni 😉.
Jeste li znali?
Ogromna većina zaraza koje su, okolo po svijetu, dobivena od puževa – dobivena su jedenjem sirovog ili nedovoljno kuhanog puža, ne putem sluzi. Naprotiv, upravo suprotno – puževa sluz je korisna jer ima ljekovita svojstva, i čest je sastojak krema za njegu kože.
To ovisi o starosti puža i koliko ga često hranite.
U pravilu ima malo do ništa posla na tu temu – potrebno je nepojedenu hranu ukloniti kad počne trunuti ili se sušiti, te ukloniti pužje govance kad ga ugledate. Ne brinite, prilično je kruto i, začudo, bez mirisa.
Ukoliko imate skokune, dio tog posla i oni obave za vas.
Mladi puž (do 1 godine starosti) je u fazi intenzivnog rasta, pa ga treba hraniti što češće – kad god mu je posudica sa hranom prazna, štoga će tu biti i nešto više posla. Kako puž stari, usporava mu se rast i metabolizam, pa i jede puno rjeđe.
Što se stakla terarija tiče, to je vama na volju. Sluzi biti neće (ili u zanemarivim količinama), mi svoje terarije pobrišemo sa mokrom (ČISTOM!!) spužvicom jednom svaka 2-3 mjeseca, da maknemo mikročestice zemlje koje zamućuju pogled.
PužoSferina mudrost:
Puž je svežder, točnije detritivor (voli polu-raspadnutu organsku tvar). Stoga nije nužno da mu povrće i voće u terariju bude baš najsvježije – s guštom će pojesti i odstajalu hranu.
S vremenom ćete skužiti ritam kada točno uklanjati nepojedenu hranu prije nego krene truliti toliko da počne ispuštati neugodne mirise, i što pužu više paše skroz friško, a što malo odstajalo.
No opet, svaki puž ima svoje preferencije…
OPREZ!!!!
Svako čišćenje terarija radi se bez sapuna i kemikalija, samo sa vodom!
Rijetko do nikad. Zašto biste to radili?
Ukoliko je sa supstratom sve u redu, vaš jedini problem će biti postepeno zamazivanje stjenki terarija, kako puž bude puzio po njima.
Ovo se riješi sa (ČISTOM!!!) spužvicom ili krpicom, i običnom vodom. Nikakvih sredstava za pranje, nikakve kemije, jer to pužu škodi!!
Druga situacija je ukoliko dobijete neželjene sustanare u terariju – možda ste bili neoprezni, pa sa tom granom doselili kakvu bubu koja smeta pužu (pauk, neke vrste isopoda (tzv. “buba autobus”), ili bijelu puževu grinju, lat. Riccardoella limacum). U ekstremnim verzijama te situacije, valja promijeniti cijeli supstrat i obaviti čišćenje cijelog terarija i svega u njemu – no takvi slučajevi su rijetki. Mi takvu situaciju još nismo imali 🙂
Jeste li znali?
Puž je jedna od najlakših životinja što se tiče održavanja i brige.
Pužica-Družica (Anita) ih je zato prozvala “interaktivnim biljkama” 🙂
Ja se ne slažem – puž je 500x slađi od fikusa :p
Također rijetko do nikad. Odnosno, po potrebi.
Supstrat u pravilu treba ostaviti na miru. Mijenja ga se samo kad postoji neki problem.
Na primjer, kontaminacija nekom kemikalijom opasnom po puža, ili je došlo do neželjenih nametnika u terariju. Ali kao nekakva redovita praksa – ne.
Možda ćete željeti i sami eksperimentirati sa različitim supstratima, primjerice dodavati više zemlje, kokosovog treseta, ili nešto četvrto. Preporuča se u takvim slučajevima ne mijenjati cijeli supstrat, tj ostaviti polovicu postojećeg, ili barem 20-ak, 30-ak % starog supstrata.
Zapamtite:
Pužev dom je mini – biom, u kojem se tijekom vremena razvijaju “dobre bakterije” u zemlji na koje je puž navikao. Mijenjanje cjelokupnog supstrata uklanja i te bakterije, što može naštetiti vašem divu. Stoga pokušajte nikada ne mijenjati cjelokupni supstrat odjednom ako ne morate.
Čestitamo. Vrlo vjerovatno imate skokune (lat. Collembola).
Ovo su odlični čistači terarija, jesti će ostatke izmeta puža, hrane, kao i plijesan i gljivice ako se ponegdje razviju. Ujedno su i sasvim ok i neškodljivi za puža.
Prepoznati ćete ih jer skaču kad su uplašeni.
Postoje i druge mogućnosti, najgora od kojih je bijela puževa grinja (lat. Riccardoella limacum), sićušna parazitska grinja koja se hrani puževom krvlju. Znatno su rjeđe od skokuna, i odličan primjer zašto treba dobro paziti što se unosi u terarij iz prirode. Razliku ćete prepoznati po skakanju (grinja ne skače), i po tome što jedu (skokuni će se fokusirati na svoju hranu a ne na puža).
Zanimljivost:
U RH postoji preko 100 vrsta skokuna, a u svijetu gotovo 10.000. Nisu svi bijeli, ima ih svakakvih – i tamnih, i 3x većih, čak i vrsta koje ne skaču. No svima im je zajedničko da odlično čiste terarij. Ipak, najčešći i najrasprostranjeniji među pužjim uzgajivačima su sićušni bijeli skokuni, 1mm dužine. Više na linku ispod:
Zašto su skokuni (lat. Collembola) savršeni čistaći terarija i najbolji prijatelj vašeg puža?
Moljasta mušica (eng. drain fly, lat. Psychodidae) može biti čest gost neodržavanih terarija.
Najbolji su pokazatelj da u puževom habitatu ima previše vlage, jer trebaju stajaću vodu da bi se razvile. A pužu treba vlažan, ali ne lokvasti habitat.
Također, ukoliko ne čistite ostatke hrane i pužja govanca, ili nemate vrijednu ekipu skokuna da to čini za vas, očekujte invaziju ovih nametnika. Dobra vijest je da su sasvim neškodljive i po čovjeka i za puža, a još bolja vijest je da se problem sam riješi sa pravilnom količinom vlage u terariju, skokunima, i sprečavanjem da ostatci hrane trule u terariju.
Moljasta mušica (eng. drain fly, lat. Psychodidae). Čest gost tamo gdje je voće i povrće ostavljeno da trune, stoga nikad ne ostavljajte nepojedenu hranu u terariju duže od dan-2.
Smanjenje vlažnosti terarija vas rješava i njih, a za uporne slučajeve postoje ekstremna rješenja poput predatorskih grinja (lat. Hypoaspis), koje “očiste” sve nametnike – nažalost uključujući i skokune.
Pažljivim unošenjem, pranjem, ili sterilizacijom onoga što u pužev habitat unosite, kao i držanjem pravilne temperature i vlage terarija, te redovnim uklanjanjem viška hrane da ne truli.
Opasnost dolazi od predmeta unešenih izvana, poput lijepe grane ili sakupljenog lišća, mahovine…kao i od nepojedene hrane i neočišćenog govanca puža. Voće i povrće koje im dajete također dobro isperite, zbog pesticida kao i mogućih mikroskopskih jajašaca tko zna čega, na njima.
PužoSferina mudrost:
Grumen svježe mahovine iz obližnjeg parka vrlo vjerojatno ima na sebi mini biom neželjenih bića, kao i ona fora kora drveta koju želite iskoristiti kao stražnji zid terarija.
Hranu, naročito onu ubranu u prirodi (npr. maslačak iz vrta) valja dobro isprati, a mahovinu, grane i koru drveća temeljito namakati pa isprati u vodi. Neki čak idu toliko daleko da granu zaleđuju ili isprže u pećnici.
Puž Mudrica je sastavio veliki vodič u vezi dekoracije terarija, u kojem možete naći detaljnije savjete što i kako staviti da ukrasite pužev dom.
Po našem iskustvu, nije potrebno micati preostalu hranu odmah čim vidite početke prvih procesa truljenja na tikvici – takva hrana je u pravilu dobra još 1 dan, no jutro iza bi ju svakako valjalo maknuti – ne zato što ju puž neće dokrajčiti (hoće), nego zato što vrlo često privuče moljaste mušice koje vam se onda mogu razmnožiti po terariju. Dakle, iduće jutro = još ok, jutro nakon toga, ako je nepojedeno = micati.
Naravno, ovo jako ovisi i o tome koliko je hrana svježa i kvarljiva – jedan batat će trajati znatno duže od, primjerice tikvice ili paradajza.
PužoSferina mudrost:
Online ćete sigurno naći savjet da “svu nepojedenu hranu obavezno treba maknuti iduće jutro”.
Ovo po našem iskustvu nije uvijek nužno. U prirodi puž redovito nailazi na polu-istrunuto voće i povrće, i navikao je na njega. Štoviše, ponekad radije gricne nešto što je “omekanilo”. Puž je detritivor (voli polu-raspadnutu organsku tvar), ali opet, to ovisi i o pužu – neki vole koru tikvice a neki sredinu. Neki navale na list maslačka a neki ni da bi taknuli. Skužit ćete s vremenom što vaš pužonja voli, kada, koliko… Tko bi rekao da puž ima karakter 🙂
Zakoni i okoliš
Legalnost na razini RH i na razini EU. Invazivnost vrste i opasnost po okoliš
Naše puževe uzgajamo i prodajemo po slovu zakona.
Naime, za uzgoj, stavljanje na tržište, i uvođenje stranih vrsta u prirodu i/ili ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju trebate dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Srećom, tu je PužoSfera odradila posao za Vas. Ishodili smo potrebne dozvole, registrirali obrt za uzgoj i web prodaju, te time zadovoljili sve zakonske preduvjete kako bi pužonja kupljen od nas bio dobrodošao u očima države.
Na našem Forumu pročitajte megaČlanak koji pruža znatno više detalja o zakonskoj regulativi i PužoSferinoj dokumentaciji. Ovo je krunski post Puža Mudrice, i jako je ponosan na njega…
Za miran san:
Kupnjom puža iz PužoSfere ujedno dobivate i svu dokumentaciju potrebnu za zakonitu nabavu i posjed istoga, stoga slobodno objavljujte slike vašeg novog prijatelja po društvenim mrežama 😉. Ujedno dobivate i certifikat uz račun, sa u njemu navedenim rješenjem Ministarstva, za maksimalnu transparentnost i miran san. Puža iz PužoSfere vam više nitko ne smije oduzeti.
O DA!
Nema sumnje da pojedine vrste divovskih afričkih kopnenih puževa imaju izražen invazivni potencijal, te da za određena područja mogu biti štetni, no ta područja nisu Hrvatska.
Temperature koje im prirodno odgovaraju bitno su iznad/ispod onoga što hrvatska klima dugoročno pruža. Osjetljivi su na vrućine, i još više na hladnoće – s time da za vrste Achatina achatina i Archachatina marginata izraz „jako hladno“ znači već ispod 20-ak stupnjeva, a ubojito hladno ispod 10-ak. Postoje vrste koje su nešto (par stupnjeva) otpornije, kao Lissachatina fulica, no ni one ne podnose naše zimske temperature.
Uz to trebaju i stalnu i veliku vlažnost – lako za postići u terariju, no teško u prirodi, a na našim područjima nemoguće.
Jeste li znali?
Puževi vrste Lissachatina fulica su se se uspjeli udomaćiti samo u toplim i vlažnim, tropskim predjelima svijeta u ekvatorskom pojasu izvan Afrike, i toplim vlažnim mjestima poput Floride, u kojoj je najniža prosječna temperatura ona od čak 16° u siječnju. Puževi vrste Achatina ahatina i Archachatina marginata nisu uspjeli čak niti to.
Mudričin MegaČlanak detaljno rastumačuje i ovu temu, te sadrži hrpu linkova na regule relevantnih institucija.
Određene vrste definitivno jesu, no srećom po Lijepu našu, ne na način na koji je invazivna vatrenjača (riba lav, lat Pterois) ili tigrasti komarac (lat. Aedes albopictus. Čak i najotporniji i najprilagođeniji pripadnik divovske pužje vrste, Lissachatina Fulica, ima golemih problema sa preživljavanjem europskih zima.
Iz tog razloga puževi koje PužoSfera nudi uopće nisu uvršteni u popis Europske unije „Invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji“, niti su na tzv. „Crnoj listi“ u RH, iako se neke divovske afričke puževe redovito svrstava unutar top 100 najinvazivnijih štetočina planete. No pogubni su po banane i orhideje u tropskim krajevima, ne po dalmatinske smokve i vrgoračke jagode 😉 – koje su, uzgred rečeno, moje najdraže voće i ne pada mi na pamet ugroziti ih.
Jeste li znali?
Nijedna vrsta divovskog afričkog puža nije uvrštena u popise opasnih invazivnih vrsta, ni na razini EU niti na razini RH.
Vjerovatno nisu u skladu sa zakonom.
Naime, za stavljanje na hrvatsko tržište strane vrste, trgovac iz npr. Velike Britanije, mora ishoditi isto ono dopuštenje (rješenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije) koje je pribavila PužoSfera.
Konkretno, bez prethodno dobivenog takvog rješenja za teritorij RH, protivno je zakonu prodavati i uvoditi u prirodu/ekosustave tako kupljenog puža, kupac može snositi visoke kazne, a ujedno riskirate i njihovu zapljenu pri uvozu na granici.
PužoSferina mudrost:
Provjerite sa ostalim prodavačima i zatražite ih valjanu dokumentaciju prije kupnje, kako biste izbjegli gore navedeno, i kako biste se mogli u miru pohvaliti svojim novim egzotičnim ljubimcem na društvenim mrežama.
Iz Afrike 😉
Konkretnije, Tigrovi (lat. Achatina achatina) potječu iz ekvatorijalne Zapadne Afrike, točnije iz poteza Sierra Leone → Liberija → Obala Bjelokosti → Togo → Benin → Ghana → Nigerija. Ghana je posebno važna za ovu vrstu, zbog čega se često susreće naziv Ghana tiger snail, divovski puž Ghane
“Marginate” (lat. Archachatina marginata var. ovum) naseljavaju područje Afrike koje je istočnije i južnije, izvori navode područje od Kameruna preko Nigerije prema području Konga (DRC), dok je za podvrstu ovum lokacija još uža: ovumi se tradicionalno povezuju prvenstveno sa južnom Nigerijom. Jedan muzejski primjerak, primjerice, dokumentiran je iz Benin Cityja, Nigerija.
Jeste li znali?
Vrsta Archachatina Marginata nalazila se i na Karibima, no nije se uspjela održati na tom području. Ipak, rasprostranjenija je od vrste Achatina achatina, proširivši se van uobičajenog teritorija na područje Ghane i Obale bjelokosti.
Zanimljivost:
u Ghani se prirodne zone ovih dviju vrsta preklapaju u Nigeriji, ali nisu “isti dio Afrike”. Za A. achatina je više karakterističan zapadnoafrički šumski/obalni pojas, dok je A. marginata šire rasprostranjena prema središnjoj Africi.
Ne brinite, PužoSfera za vas rješava problem.
S obzirom da je puštanje invazivnih vrsta u prirodu zakonom zabranjeno, ukoliko ste na području Grada Zagreba, dolazimo do vas bez naknade i preuzimamo vašeg ljubimca/jaja/bebe. Ukoliko ste udaljeni, možete nam ga/ih poslati poštom na adresu firme. (Više detalja što učiniti sa neželjenim jajima/mladuncima i kako nam poslati puža natrag – stiže uskoro).
Podsjećamo još jednom da je…
…sukladno članku 9. stavku 4. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18 i 14/19):
“posjednik strane vrste dužan je spriječiti bijeg i/ili svako neovlašteno uvođenje strane vrste u prirodu te je odgovoran za štetu koju prouzroči ako do toga dođe, kao i za troškove njezina uklanjanja iz prirode i troškove obnove, po načelu objektivne odgovornosti“.
Nemojte to raditi.
Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18, 14/19) zabranjuje unošenje strane vrste u prirodu i ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, uz propisanu kaznu od 2.000 do 6.600 €. Da, čak i ako je riječ o zakon pužonji sa svim dozvolama iz PužoSfere.
Nazovite nas/pošaljite nam mail,
pomoći ćemo vam da riješite problem ili doći po njih bez naknade.
Vodič što učiniti ako su vaši puževi snijeli jaja/izlegle su vam se bebe – dolazi uskoro.
Dostupne vrste
Naši puževi na prodaju. Za kupnju, posjetite WebShop sekciju.
Trenutno dvije glavne vrste, uz par varijacija:
“Tigrove” – (lat. Achatina achatina), znane i kao divovski puž Ghane, divovski afrički puž tigar, te (rjeđe) kao prava Achatina i divovski ahat puž.
“Marginate” – (lat. Archachatina marginata var. ovum), znane i kao divovski zapadnoafrički puž, bananojedući puž (rjeđe), Ovumi (vrlo često za ovu podvrstu).
Kratak vodič o razlikama između ovih vrsta naći ćete ovdje.
Jeste li znali?
Marginatina jaja su višestruko veća od Tigrovskih – i to po 5-6 puta, ali ih Tigrovi snesu 20x više po jednom lijeganju.
Za sada držimo samo podvrstu (varijaciju) “Ovum”, od vrste Archachatina marginata. Jedan od glavnih razloga je što ta podvrsta daje najveće pripadnike iz obitelji Marginata, svojom veličinom nerijetko parirajući čak i Tigrovima!
Druga karakteristika te vrste je znatno zaobljenija kućica, kraćih ali širih dimenzija od Tigrova. Od tuda i naziv ovum, latinski za jaje, kojem nalikuje svojim oblikom.
U tijeku je uzgoj nekoliko albino varijacija:
– silver/acromelanistic (albino kućica, svijetlo tijelo sa djelomičnim zatamljenjima melanina npr na glavi ili očima),
– djelomični albino (standardna kućica, svijetlo tijelo),
– “obrnuti” albino/albino kućica (a tijelo tamno).
Obavijestiti ćemo vas čim navedene podvrste budu spremne za prodaju!
Jeste li znali:
Albinizam kod puževa je genetski poremećaj u prirodi.
Usprkos tome uzgajivači potiču rasplod albino varijacija zbog njihove posebnosti i ljepote, a albino varijante nekih vrsta su posebno rijetke i tražene.
Mogu.
Obje vrste imaju vrlo slične temperaturne i preferencije vlažnosti, s time da Tigrovima odgovara mrvu vlažnije okruženje:
– temperatura od 23 do 30 stupnjeva, izvan tog raspona obje vrste otići će u hibernaciju/estivaciju ukoliko su duži period van tih vrijednosti.
– idealna temperatura od 25-27 stupnjeva, za obje vrste.
– vlažnost od 80 do 90% za Marginate, tj od 85 do 95% za Tigrove.
Tako da će se lijepo slagati i rasti skupa.
Jeste li znali?
Različite vrste divovskih afričkih kopnenih puževa u pravilu nebi trebale biti držane zajedno, jer imaju različite preferencije vlažnosti i temperature. Osim ukoliko su sličnih potreba, poput naših Tigrova i Marginata.
Da.
U planu je nabava i uzgoj još nekoliko vrsta divovskih afričkih puževa, kao i varijacija postojećih vrsta, no o proširenju proizvodnih kapaciteta ćemo nakon što uspostavimo tržište sa postojećim vrstama. Ipak smo prvi i jedini web shop divovskim afričkim kopnenim pužonjama na ovim prostorima 🙂
Pratite naše objave na Forumu i po društvenim mrežama, jer svakako ćemo vas obavijestiti o novim pridošlicama i ponudama!
Ne bavimo se preprodajom puževa.
Svaki naš pužonja koji završi kod sretnog kupca je 100% PužoSferin puž, od roditelja, preko jajeta, do vašeg terarija.
U Zagrebu polegnut, rooođen u Zagrebu (no usprkos tome ne možemo garantirati da poneki ne navija za druge nogometne momčadi 😉
Više razloga.
→ Jer smo prva, najbolja, i jedina trgovina za kupnju divovskih afričkih puževa u Hrvatskoj i okolici. I uz to 100% legalna. Uvoz iz drugih država na vlastitu ruku vam može biti zaplijenjen na granici, a ukoliko i uspije proći carinu i ne poberete kaznu, u tom slučaju nemate dozvolu za držanje invazivne strane vrste, što može učiniti objave po društvenim mrežama…nezgodnima. A Vi se, pretpostavljamo, želite pohvaliti svijetu svojim novim egzotičnim ljubimcem, zar ne?
→ Jer ih jako volimo, mazimo i pazimo, i želimo da uvesele i oplemene i živote drugih ljudi kao što su naš. (I da, prije nego što pitate, daju se maziti 😉. primjerice, EVO VIDEO.
→ Jer su naši pužonje goleme mrcine, iako tek trebaju narasti do pune veličine. Hoće to tako, kad ih mazimo i pazimo i hranimo ptičjim mlijekom 😉 Ne brini, reći ćemo i tebi kako da i tvoji izrastu u divove.
→ Jer smo nabavili nesrodne primjerke iz više izvora, kako bi dobili snažan, zdravi genom. Ujedno vršimo i proces selekcije („culling“) kako bi samo veliki, aktivni, i zdravi primjerci dospjeli u prodaju. Ta tko bi ikada htio malenog divovskog puža, zar ne?
→ Jer čekamo da naše pužoBebe narastu dovoljno velike da sa sigurnošću možemo reći kako rastu. kako je već rečeno, cilj nam je ljudima dati divove, a ne prodati što brže da se riješimo pomladka.
PužoSferina mudrost:
Vrlo mladim puževima nebi trebalo trgovati. Potrebno je barem 2 mjeseca rasta nakon izlijeganja, kako bi se vidjelo koji primjerci zaostaju u razvoju ili imaju deformacije kućice – jer tko želi patuljastog divovskog puža?. Savjesni trgovci vam nikad neće prodati divovskog puža-bebu manju od 3 centimetara kućice.
Kupnja i dostava
Česta pitanja vezana uz web trgovinu i dostavu puževa i opreme.
.
.
PužoSferina mudrost:
Rabljene terarije i akvarije često možete jeftino naći po oglasnicima, a cjelokupna pužo-habitatska rješenja uskoro očekujte i kod nas 😉 po principu kupi, nosi, zaboravi na brigu.
Puž Mudrica je napravio lijepi vodič na Forumu kako od plastičnih posuda iz velikih centara napraviti pravi mali pužji raj. Kliknite ga, bit će mu drago podijeliti svoje znanje.
Zajednica ljubitelja divovskih afričkih puževa
Sadržaj
Prati nas
- TikTok
